Novosti

Liječniku se uglavnom obraćamo kada uočimo neki zdravstveni problem. Zvuči logično, pa zašto bismo išli liječniku ako nemamo zdravstvenih poteškoća?!

Većina bolesti ima neke svoje simptome koji nas upozore da se u organizmu nešto zbiva. No, jesmo li svjesni da postoje i bolesti koje nemaju u svom početku jasnih znakova i simptoma koji bi nas alarmirali  da se obratimo liječniku?

I automobilu treba godišnji servis

Mislite li da se bolesti oka prepoznaju samo po smanjenoj vidnoj oštrini, crvenilu ili bolovima u oku? Ako tako mislite, varate se. Jeste li ikada razmislili o tome koliko često idete sa svojim “limenim ljubimcem” na “pregled”? Samo kad uočite neku nepravilnost? Naravno, svatko će se razuman javiti kad uoči neku nepravilnost, ali zar treba čekati štetan događaj da reagiramo? Zato obavezno jednom godišnje obavljamo tehnički pregled i servis vozila kako bi se na vrijeme uočili i ispravili eventualni nedostaci.

Možemo li i trebamo nešto slično priuštiti i svojim očima?

Razmislimo: smanjena vidna oštrina najčešće je samo posljedica refrakcijske greške oka. Primjerice, kratkovidnosti, dalekovidnosti ili astigmatizma, a ne bolesti. Većina taj problem brzo uoči i javi se na pregled vida. Ne zaboravimo i na našu djecu koja se uglavnom neće žaliti što slabije vide. Na roditeljima i odraslima je zadatak otkriti vidi li dijete dobro.
U svakom slučaju, čak i ako roditelji uopće ne sumnjaju u kvalitetu vida svoje djece, vid bi trebalo ispitati i pregledati oči već krajem druge ili u trećoj godini života, kada je suradnja djece pri pregledu dovoljna. Čekati na sistematski pregled prije upisa u prvi razred osnovne škole, kada se po prvi puta obavezno pregledava vidna oštrina kod djece, za većinu refrakcijskih grešaka je prekasno.

Prvi puta pregledajte vid već u mladosti

Tijekom adolescencije dok djeca intenzivno čitaju i rade za računalom trebalo bi posebno obratiti pažnju i na najmanje smetnje vida te, ako se pojave, otići na pregled vida, jer u tom je razdoblju najčešća pojava tzv. školske kratkovidnosti.

Ako nemamo nikakvih vidnih smetnji tijekom mladosti, na prvi kompletni pregled vida treba doći u trenutku kad osjetimo slabiji vid na blizinu ili kako često u šali kažemo da su se “ruke skratile”, a to je obično oko 40. – 45. godine života.

Pregled vida koji bi uključivao samo ispitivanje vidne oštrine i određivanje korekcije je nepotpun, već bi trebalo pregledati sve dijelove oka, očnu pozadinu, pokretljivost očnih jabučica i očni tlak. Ako u vašoj užoj obitelji imate nekoga tko boluje od glaukoma, tada biste trebali na pregled doći i ranije, bez obzira na to što možda još niste zamijetili vidne smetnje, jer je to najbolje vrijeme da se otkriju moguće râne glaukomske promjene.

Dijabetes je neprijatelj vida

Isto tako, ukoliko se otkrije šećerna bolest, potrebno je što je prije moguće napraviti temeljiti pregled očne pozadine i pratiti vid i stanje očne pozadine najmanje svakih 6 mjeseci. Sve osobe koje zbog refrakcijske greške nose naočale, pa čak i ako su dioptriju trajno korigirali operacijom, trebali bi najmanje jednom godišnje provjeriti svoj vid.

Nosioci kontaktnih leća trebali bi provjeravati svoje oči svakih 6 mjeseci.

Ranim otkrivanjem mnoge se bolesti – poput glaukoma ili dijabetičke retinopatije – mogu daleko uspješnije liječiti. Isto tako, ranim otkrivanjem promjena na periferiji mrežnice mogu se spriječiti teža stanja, poput odignuća mrežnice.

Uvijek kada je to moguće, bolje je spriječiti nego liječiti; stoga ne odgađajte svoj posjet oftalmologu, pregledajte svoj vid već danas kako biste bolje vidjeli sutra.

Tu smo za vas

Specijalisti oftalmolozi Poliklinike Bilić Vision s desetljećima iskustva u dijagnostici i liječenju očnih bolesti na raspolaganju su vam u svakome trenutku. Zato nam se s povjerenjem obratite i svoj vid povjerite u stručne ruke naših liječnika.

Izvor fotografija: Bigstockphoto