Dijabetes je kronična bolest krvnih žila te time zahvaća sve organske sustave, a jedan od najčešće zahvaćenih organa je upravo oko. Najozbiljnija komplikacija na oku jest dijabetička retinopatija zbog koje se pacijenti najčešće upućuju na oftalmološki pregled. Ali brojna su druga stanja u oku vezana uz komplikacije dijabetesa, a jedna od njih je pojava mrene odnosno katarakte. Ona podrazumijeva bilo kakvo zamućenje prirodne kristaline leće u oku koje može stvarati smetnje, ali i ne mora, ovisno o tipu i stupnju zamućenja leće. Svatko može imati kataraktu, pogotovo u dobi starijoj od 65 godina s obzirom na degenerativne promjene prirodne leće u oku koja se razvija s vremenom. Osobe oboljele od dijabetesa imaju dva do tri puta veći rizik razvoja katarakte i to u ranijoj životnoj dobi od uobičajene. To pogotovo vrijedi za osobe oboljele od dijabetesa tipa I. Povišene vrijednosti šećera u krvi tijekom vremena uzrokuju strukturalne promjene proteina u leći koje dovode do njezinog zamućenja.
Više je tipova katarakti, a neka su češća u određenim stanjima. Tako je nuklearna katarakta češće vezana uz starenje, za koju je karakteristično zamućenje jezgre odnosno nukleusa same leće. Stražnja subkapsularna katarakta podrazumijeva zamućenje stražnjih slojeva leće. Česta je upravo kod dijabetičara. Ukoliko zahvaća perifernije dijelove leće neće izazivati značajnije simptome. Međutim, ako zahvaća centralni dio, smetnje će se manifestirati u smislu mutnijeg vida, i to pogotovo u uvjetima boljeg osvjetljenja kada je zjenica uža, te će biti izraženije. Ona ima i bržu progresiju zamućenja. Također je kortikalna katarakta češća u dijabetičara, kada su vanjski dijelovi leće, oko jezgre, izraženije zamućeni. I ona će izazivati više smetnji ukoliko su zahvaćeni centralni dijelovi u odnosu na perifernije. Pahuljasta ili prava dijabetička katarakta ima izgled poput pahuljica snijega ispod lećne kapsule. Unatoč nazivu rjeđa je od ostalih tipova katarakti u dijabetičara. Češća je u mlađih osoba s loše kontroliranim dijabetesom, ali se može pojaviti i u osoba koje ne boluju od dijabetesa.
Početne faze zamućenja leće dovesti će do promjena u dioptriji kojom se vidna oštrina uglavnom popravlja do vrijednosti kakve su bile ranije, naravno ukoliko ne postoje druge bolesti oka. Kasnije, kako se zamućenje leće povećava, promjenom dioptrije se više ne može postići ranija vidna oštrina. Vid postaje mutan, mogu se pojaviti zablještenja, vožnja noću postaje otežana, a boje mogu postati zagasitije.
Operacija katarakte i dalje je jedina metoda liječenja. Osim da bi se poboljšala vidna oštrina zahvat ponekad treba napravit s ciljem bolje vizualizacije i praćenja stanja na očnoj pozadini (fundusu) oka. Ukoliko se ne liječi može dovesti do sljepoće. U Poliklinici Bilić Vision operacija katarakte izvodi se kao jednodnevni kirurški zahvat. Nakon operacije pacijenti odlaze kući na oporavak, a prva kontrola planira se za sutradan. Zahvat se izvodi u topičkoj anesteziji uz primjenu kapljičnog anestetika. Prilikom operacije, pacijent ne osjeća bol, ali osjeća dodire na oku. Sama operacija traje između 10 i 15 minuta i bezbolna je, a nakon operacije potrebno je kapati antibiotske i kortikosteroidne kapi.
Operacija katarakte obavlja se ultrazvučnim postupkom koji se naziva fakoemulzifikacija. Upotrebom najmodernije tehnologije u Poliklinici Bilić Vision taj postupak može biti laserski potpomognut kada kažemo da se radi o tzv. Femto laserskoj operaciji katarakte. U tom slučaju rezove na oku, rez otvaranja prednje kapsule prirodne leće i usitnjavanje leće čini laser nakon čega se leća ultrazvučno odstranjuje iz oka. Stoga je rezultat samog zahvata za pacijenta značajno precizniji i sigurniji. Bez lasera navedene korake radi kirurg manualno čime je zahvat i dalje siguran uz odličan rezultat. Nakon uklanjanja prirodne leće iz oka na njeno mjesto ugrađuje se umjetna intraokularna leća koja ostaje trajno u oku. Leće koje se mogu ugraditi u oko mogu biti monofokalne, kojima se postiže dobar vid na jednu udaljenosti, najčešće na daljinu, a nakon zahvata moraju se nositi naočale za udaljenost koja nije korigirana, najčešće za blizinu. Postoje leće iz tzv. skupine “premium” leća koje mogu biti multifokalne te leće s produženim fokusom kojima je moguće postići dobar vid na više udaljenosti bez potrebe za nošenjem naočala u većini životnih situacija. Kod izbora leće koja se ugrađuje u oko kod pacijenta s dijabetesom jedan od glavnih faktora je prisustvo drugih komplikacija vezanih uz šećernu bolest od kojih je najbitnije postojanje i stupanj dijabetičke retinopatije i dijabetičkog makularnog edema. Zbog toga je monofokalna leća najčešći izbor kod takvih pacijenata kada su ostale leće u većini slučajeva kontraindicirane. Pristup odabiru leće mora biti individualan nakon što liječnik detaljnim pregledom utvrdi trenutno stanje na očima te eventualne moguće kasnije komplikacije.
Nastanak katarakte ne može se spriječiti, prije ili poslije svi će razviti neki stupanj zamućenja leće, ovisno o životnom vijeku. Cilj je prevenirati nastanak katarakte u ranijoj životnoj dobi. Dobra kontrola glikemije, zaštita od UV zračenja nošenjem sunčanih naočala, prestanak pušenja te kontrolirana upotreba kortikosteroida mogu tome pridonijeti.
Redovnim oftalmološkim pregledom moguće je na vrijeme uočiti komplikacije šećerne bolesti kako na očnoj leći tako i na drugim dijelovima oka te individualnim pristupom planirati daljnje dijagnostičke i terapijske postupke te redovne intervale kontrolnih pregleda.
Ana Bišćan Tvrdi
dr.med. spec. oftalmolog