Cijena laserske korekcije vida bez obzira na Vašu dioptriju i na metodu koja će se primjenjivati (LASIK ili PRK) iznosi 6.600 kn po oku. Osim samog zahvata, u cijenu je uključen komplet lijekova koje pacijent koristi kao postoperativnu njegu i tri postoperativne kontrole.

Načini plaćanja u Poliklinici Bilić Vision:

Termin za pregled u Poliklinici Bilić Vision možete dobiti u roku od par dana, jer ima više liječnika koji rade preglede za lasersku korekciju vida. Na samu operaciju nećete čekati duže od 7 dana, a bitno je naglasiti da sve pacijente za lasersku korekciju vida u Poliklinici Bilić Vision operira isklučivo dr.sc. Nadežda Bilić koja ima dugogodišnje iskustvo u refraktivnoj kirurgiji i jedna je od pionira refraktivne kirurgije u Hrvatskoj s preko 5.000 pacijenata koje je osobno operirala. Uvijek izlazimo ususret klijentu koji iz nekog razloga želi termin pregleda ili operacije u što kraćem roku, ali nikada po cijenu kvalitete usluge ili rezultata zahvata.

Za pregled nisu potrebne nikakve posebne pripreme, osim za nosioce kontaktnih leća, koji moraju biti bez njih par dana pred pregled. Sve potrebne preglede i pretrage obavit ćemo u Poliklinici u jednom danu i pripremiti Vas za zahvat. Tijekom pregleda dobit ćete sve potrebne informacije o stanju zdravlja Vaših očiju, dioptriji i optimalnom rješenju koje će odgovarati Vašim željama i potrebama. Stručno i ljubazno osoblje vodit će Vas kroz cijeli proces - od narudžbe za pregled, pregleda, operacije do kontrola nakon zahvata.

Kontaktne leće potrebno je ne nositi prije pregleda i prije zahvata:

• meke kontaktne leće ne smijete nositi tjedan dana prije pregleda za lasersko skidanje dioptrije, a dva tjedna prije same operacije.
• polutvrde kontaktne leće ne smijete nositi deset dana prije pregleda, a četiri tjedna prije same operacije.

Važno je strogo poštovati ova pravila, jer o tome ovisi rezultat operacije. Kontaktne leće rade određeni pritisak na rožnicu i pri tome mijenjaju njezin oblik i debljinu. Skidanje dioptrije radi se na način da se stanjuje rožnica pa je od izuzetne važnosti da dobijemo pravilna mjerenja njezine debljine i zakrivljenosti.

Pregled i operaciju se ne može napraviti u istom danu, jer je pri pregledu potrebno širiti zjenice da bi se napravile sve pretrage na oku potrebne za određivanje parametara za operaciju, dok je za samu operaciju važno da zjenice budu uske. Pregled možemo napraviti najkasnije jedan dan prije same operacije uz preduvjet za nosioce kontaktnih leća da su bili potreban period bez njih.

Operacija je potpuno bezbolna i traje oko 10-15 minuta po oku. Dr. sc. Nadežda Bilić Vas tijekom zahvata vodi kroz cijeli proces, tako da znate što Vam se točno u kojem trenutku radi. Vi ne možete napraviti ništa što bi dovelo do neuspjeha operacije (npr. pomicanje oka). Zahvat je potpuno siguran, a osoblje stručno osposobljeno i s velikim iskustvom.

Dvije najčešće izvođene metode laserske korekcije vida su LASIK i PRK.

Prednosti LASIK metode su u tome što može odstraniti:

• kratkovidnost do -10,00
• dalekovidnost do +6,0
• astigmatizam do ± 5,00 dioptrija

Niti jedna druga metoda ne može riješiti tako visoke raspone dioptrije.

PRK, metoda koja je prethodila LASIK-u, može odstraniti:

• kratkovidnost do -6,00
• dalekovidnost do +5,00
• astigmatizam do 4,00 dioptrije

LASIK je nešto invazivnija metoda, jer se laserom ili mikrokeratomom formira poklopčić u sloju rožnice koji kasnije zarašćuje, a vidna oštrina se vrlo brzo vraća na normalu - praktički unutar jedan do dva dana.

PRK je poštednija metoda, jer se rožnica ne zarezuje, već se samo oljušti površni epitel da bi se izveo zahvat. Nedostatak ove metode je postepeni oporavak vida (u prosjeku 2-4 tjedna). Pritom pacijent ima dobru vidnu oštrinu već unutar nekoliko dana, no za potpunu kvalitetu slike treba pričekati nekoliko tjedana. PRK je metoda koja se primjenjuje kod tankih rožnica kada se ne može primijeniti LASIK.

Za vrijeme trudnoće i dojenja ne preporučuje se izvoditi lasersku korekciju vida. Razlog tome je što je u tom periodu tijelo žene preplavljeno hormonima koji omekšavaju tkiva i pripremaju tijelo za porod. Ti hormoni utječu i na stabilnost i čvrstinu tkiva rožnice pa se može dogoditi da prijeoperacijska mjerenja ne budu u potpunosti precizna. Ukoliko je lasersko skidanje dioptrije već napravljeno prije nego je žena zatrudnila, sigurno je da neće doći do značajnijih promjena na vidu. Ako i dođe do blage promjene u vidu ili dioptriji za vrijeme trudnoće, u pravilu dolazi do ponovne stabilizacije kada trudnoća završi.

Ako imate 25 godina, u pravilu Vam naočale neće trebati gotovo do 50. godine života. U prosjeku, ljudi od 50 godina već su značajno ušli u tzv “starosnu dalekovidnost", kada se zbog starenja oka, a naročito očne leće, javlja potreba za nošenjem naočala na blizinu (naočale za čitanje). Međutim i za takve situacije danas postoji nekoliko rješenja (monovision, ugradnja multifokalne leće u oko). Također, ukoliko je dioptrija visoka (iznad -8,00 dioptrija ili oko +6,00 dioptrija), moguć je manji povratak dioptrije koji se može, ukoliko je preostalo dovoljno tkiva rožnice, ponovno korigirati.

Potrebno je učiniti barem tri kontrole unutar prvih mjesec dana na kojima se provjerava vidna oštrina, proces zarašćivanja poklopčića, suhoća oka, potreba eventualne dodatne korekcije i sl. Obično preporučamo još dvije kontrole; 3 mjeseca i 6 mjeseci nakon operacije, jer smo tada potpuno sigurni u konačni rezultat vida operiranog pacijenta.

Operacija je sigurna i bezbolna, a klinički se izvodi preko 20 godina. Prihvaćena je širom svijeta kao rutinska metoda i do sada je ovom metodom operirano preko 40 milijuna ljudi. Nigdje u literaturi nisu opisane komplikacije u smislu gubitka vida ili trajnog oštećenja oka kao posljedice laserskog skidanja dioptrije. Mogućnost komplikacija je mala, a najčešće ovisi o vještini operatera, ali i nekim drugim faktorima kao što je kvaliteta lasera, sterilnost rada, pridržavanje terapije od strane pacijenta, itd. Komplikacije se javljaju u prosjeku u 1% slučajeva, a odnose se na izraženu suhoću oka poslije operacije koja može trajati i do 6 mjeseci pa je nakon operacije potrebno koristiti umjetne suze. Sve ostale nuspojave poput upala, ponovnog ispiranja i ravnanja poklopčića, nepravilnog poklopčića, iznimno su rijetke i sve su rješive.

Današnji moderni laseri imaju ugrađeni sustav praćenja oka, koji zabilježi zonu djelovanja lasera na rožnici. Ukoliko pacijent pomakne oko izvan te zone, laser se automatski isključuje i nema mogućnosti da dođe do neželjenog oštećenja nekog drugog dijela oka. Treptanje za vrijeme trajanja zahvata nije moguće, budući da se na početku operacije pacijentu na vjeđe postavlja instrument koji ih drži i ne dozvoljava treptanje.

Ukoliko oko nije bilo slabovidno prije operacije, (to znači da nikakvom korekcijom dioptrije nije bilo moguće postići 100%-tnu vidnu oštrinu), laser će dati puni vid koji je osoba postizala s naočalama ili kontaktnim lećama. Osobe koje su bile slabovidne, postići će onoliko vida koliko su i prije postizale naočalama ili kontaktnim lećama, samo što više neće morati nositi naočale. Moderni laseri kakav posjeduje i Poliklinika Bilić Vision u nekim slučajevima omogućuju vidnu oštrinu više kvalitete nego što je osoba imala kada je nosila naočale ili kontaktne leće. Takva moderna tehnologija omogućuje savršeno zaglađivanje nepravilnosti na površini rožnice i uklanjanje vidnih grašaka koje običnim pregledom za naočale i leće nije moguće otkriti.

Nakon laserske korekcije vida metodom LASIK povratak na posao moguć je unutar nekoliko dana, a nakon zahvata pri kojem je primjenjena metoda PRK, povratak na posao je tek nakon tjedan dana. Mnogi pacijenti su u mogućnosti voziti auto već dan nakon operacije, ali preporučujemo da se s vožnjom pričeka 2-3 dana da se oko i mozak prilagode na novonastalu situaciju, pogotovo kod visokih dioptrija.

Starosna dalekovidnost se korigira metodom Monovision. Trenutačno na svijetu ne postoji laser koji može ukloniti grešku vida na daljinu, srednju udaljenost i blizinu u 100%-tnom iznosu. Monovision je metoda u kojoj se ide na mali kompromis, a funkcionira na principu dominantnog i nedominantnog oka, gdje se dominantno oko podesi za gledanje na daljinu (hodanje, vožnja, TV, kino, kazalište, stadion itd.), a nedominantno za rad na blizinu (računalo i čitanje). Budući da ljudski organizam i dalje stari, preciznom provjerom na pregledu odredi se dioptrija koja će u preko 90% slučajeva funkcionirati za sve potrebe, a u svega 5-10% situacija javit će se potreba za korekcijom vida naočalama.

Ta potreba je naročito izražena kod čitanja sitnih slova u sumrak, kad je loše osvjetljenje i sl. Monovision ipak donosi brojne prednosti, jer se u najvećem broju situacija osoba rješava svih naočala pa ne mora posezati za pomagalom u dućanu dok gleda cijene, na mobitelu da pročita i napiše poruku itd.

Osim Monovisionom, staračka dalekovidnost može se korigirati ugradnjom multifokalne leće. Na taj način pacijent, bez obzira na staračku dalekovidnost, dobiva izvrstan vid na blizinu, daljinu i srednju udaljenost. Više o toj metodi saznajte ovdje.

U periodu od mjesec dana nakon operacije preporuča se izbjegavanje težih tjelesnih aktivnosti, dok šetnje ili laganu tjelovježbu možete započeti već deset dana nakon operacije. U prvih 10 dana treba izbjegavati zadimljene i prašnjave prostore, a u istima se treba čuvati i gužve te nenamjernih udaraca u oko, zbog kojih bi moglo doći do pomicanja poklopčića. Gledanje televizije, rad na računalu i vožnju automobila možete početi prakticirati čim Vas prestane smetati postoperativna suhoća oka. U pravilu je to već nekoliko dana nakon operacije. U prva tri postoperativna dana oko se smije ispirati samo umjetnim suzama kako bi se isključila mogućnost infekcije, a iza toga je dozvoljeno umivanje vodom. U moru se smijete kupati dva tjedna nekon operacije, a u bazenu se ne smijete kupati najmanje mjesec dana zbog mogućnosti infekcije oka. Ženskim pacijentima se preporuča da se ne šminkaju barem dva tjedna nakon operacije. Uopćeno gledajući, dva tjedna je rok za potpuni povratak starom načinu života.

Jedan od osnovnih preduvjeta da biste bili dobar kandidat za lasersko skidanje dioptrije jest da ste stariji od 18 godina i da imate stabilnu dioptriju (pod stabilnim se smatra promjena dioptrije do 0,50 D).

Laserski se mogu korigirati dioptrije u rasponu:

• kratkovidnost do -10,0 dioptrija,
• dalekovidnost do +5,0 dioptrija
• astigmatizam do 4,0 dioptrije cilindra

Osobe koje imaju dioptriju veću od ove, mogu biti kandidati za neku drugu metodu korekcije, poput ugradnje intraokularnih leća. (Više o metodi ugradnje intraokularnih leća pročitajte ovdje)

Također, ako kandidat ima neke od niže navedenih kontraindikacija, lasersko skidanje dioptrije se ne preporuča te ih u Poliklinici Bilić Vision smatramo apsolutnom kontraindikacijom za zahvat:

• bolest rožnice (keratokonus)
• glaukom
• katarakta (siva mrena)
• autoimune bolesti vezivnog tkiva
• trudnoća ili dojenje.

Osim navedenih uvjeta i kontraindikacija, da bismo utvrdili jeste li idealan kandidat za lasersko skidanje dioptrije, potrebno je napraviti sveobuhvatni pregled za lasersku korekciju vida. To je pregled na kojem dobivamo kompletan uvid u stanje Vašega oka i koji traje oko sat i pol.

Predoperativni pregled kojim se utvrđuje je li pacijent pogodan kandidat za lasersko skidanje dioptrije sastoji se od:

• određivanja vidne oštrine bez naočala
• određivanja dioptrije na kompjutorskom refraktometru i ispitivanje vidne oštrine s dobivenom korekcijom
• pregleda prednjeg i stražnjeg očnog segmenta na biomikroskopu
• mjerenja očnog tlaka
• skeniranja površine rožnice da se vidi postoji li kakva abormalnost
• određivanja broja endotelnih stanica na endotelnom mikroskopu
• određivanja aberacija oka
• ponovnog određivanja dioptrije na kompjutorskom refraktometru (kod širokih zjenica)
• razgovora s liječnikom specijalistom oftalmologom.

Niti jedna od pretraga nije štetna za ljudsko oko, jedina neugoda koja prolazi par sati nakon pregleda su široke zjenice radi kojih pacijent mutno vidi i nije se u stanju sam odvesti kući. Zbog toga je potrebno da si osobno organizirate povratak kući.

Poliklinika Bilić Vision nudi smještaj za svoje pacijente. Potrebu za smještajem je važno unaprijed najaviti radi ograničenog smještajnog kapaciteta u samoj Poliklinici. U slučaju da su smještajni kapaciteti u Poliklinici popunjeni, u mogućnosti smo za Vas organizirati smještaj u nekom od obližnjih hotela ili apartmana s kojima imamo dogovorenu suradnju i popuste za naše pacijente. Također smo u mogućnosti organizirati i prijevoz koji bi pacijenta vozio od smještaja do Poliklinike.

Nakon zahvata lasersko skidanje dioptrije (ako je u pitanju Lasik ili PRK) se smijete saginjati bez problema.

U bazen možete ući između 3 i 4 tjedna nakon operacije, ali sa zaštitnim naočalama. Ukoliko Vam voda iz bazena uđe u oči, poslije plivanja je potrebno isprati oko umjetnim suzama.

Već nakon 2 tjedna može se ići u teretanu, jer dizanje tereta ne škodi operiranom oku, ali treba pripaziti da ne dođe do slučajnog udarca u oko. Također je bitno napomenuti da znoj i prašina ako uđu u oko mogu izazvati iritaciju ili površnu infekciju oka.

Obje metode laserskog skidanja dioptrije praktički su bezbolne. Za vrijeme operacije može se osjetiti pritisak, no taj osjećaj kratko traje.

Ukoliko je osoba laserski skinula dioptriju, a nakon toga zatrudnjela, postoji manji rizik od djelomičnog vraćanja dioptrije. To se događa zbog promjene čvrstoće rožnice pod utjecajem hormona, pogotovo ako osoba puno radi za računalom. Potrebno je pričekati 6 mjeseci pa čak do godinu dana da se dioptrija stabilizira. Tada prestaje utjecaj hormona, pa se tada može sa sigurnošću reći je li došlo do promjene u dioptriji ili ne.

Dim izaziva iritaciju i dijelom sušenje epitela rožnice pa treba poslije operacije izbjegavati pušenje kao i boravak u zadimljenim prostorijama barem nekoliko dana nakon operacije.

Obzirom da opisujete da dijete nesvjesno rukom dodirne ili blago udari u Vaše oko, izbor operacije ovisi o visini Vaše dioptrije te potrebi brzog oporavka vida. Moguće je primijeniti obje metode, no određenim mjerama, nošenjem zaštitnih naočala kroz jedan određeni period moguće je dodatno zaštiti oko od eventualne ozljede.

Lasik i PRK omogućuju vraćanje sportskim aktivnostima već nakon dva tjedna. Grupnim i grubljim sportovima je moguć povratak nakon mjesec dana. Kako se radi o planinarenju, nema opasnosti da se vratite svom omiljenom sportu već dva tjedna nakon operacije, bez obzira je li učinjena metoda lasik ili metoda PRK. Treba ipak naglasiti da je važno kapanje umjetnih suza rasporedom koji je dogovoren s liječnikom te nošenje zaštitnih sunčanih naočala prilikom kretanja izvan kuće. Također treba pripaziti na vjetar koji dodatno isušuje površinu rožnice, pa će možda biti potrebno osim nošenja zaštitnih sunčanih naočala pojačati kapanje umjetnih suza.

Lasersko skidanje dioptrije idealno je do 40-ih godina života, dobi kada se počinje javljati starosna dalekovidnost. Kada izvodimo Lasik iznad 40-e godine života, pacijentu se mora objasniti da ima dvije mogućnosti. Jedna je da možemo dobro vidjeti na daljinu uklanjanjem dioptrije, a za čitanje koristiti naočale i druga varijanta je da se primijeni metoda monovision kojom dominantno oko gleda na daljinu, a nedominantno oko se podesi srednju udaljenost i rad na blizu. Kada se u mozgu slike oba spoje, tada pacijent dobro vidi na sve tri udaljenosti. Problem kod starosne dalekovidnosti i Lasika je u tome što proces starenja nestaje te se već za nekoliko godina može izmijeniti Lasikom postignuti rezultat. Tada je potrebno ili vršiti ponovnu korekciju (ukoliko debljina rožnice to dopušta) ili problem čitanja i rada na blizinu riješiti nošenjem naočala. Zbog toga osobama iznad 55-e godine života kao trajno rješenje uklanjanja dioptrije preporučamo ugradnju takozvane trifokalne leće. Operacija kratko traje, svega 15-ak minuta, a prilikom koje se zamijeni prirodna leća umjetnom trifokalnom lećom. Na taj način pacijent dobro vidi daljinu, srednju udaljenost (kompjuter) te blizinu (čitanje). Rezultati su trajni no treba napomenuti da je ova leća ovisna o uvjetima svjetla te da će kod slabe rasvjete i vrlo sitnih slova ili čitanja u sumrak ponekad biti potrebne i naočale za čitanje. Dobra je strana ove operacije što se siva mrena ili katarakta više ne mogu javiti na ovakvom oku pa je pacijent dobio dvije pogodnosti: odstranjenje dioptrije s oka i sprječavanje pojave sive mrene ili katarakte u budućnosti.

Cijena operacije katarakte ovisi o vrsti leće koja se ugrađuje pacijentu, a kreće se od 9.000 do 14.000 kuna po oku. U Poliklinici Bilić Vision koristimo najkvalitetnije intraokularne leće koje se trenutačno mogu naći na tržištu, a odabir leće za ugradnju ovisi o zdravstvenom stanju oka, starosnoj dobi te potrebama i željama pacijenta. Operaciju možete platiti svim debitnim i kreditnim karticama jednokratno ili na rate. Osim samog zahvata, u cijenu je uključen komplet lijekova koje pacijent koristi kao postoperativnu njegu te tri postoperativne kontrole.

Načini plaćanja u Poliklinici Bilić Vision:

Pretrage izvan Poliklinike Bilić Vision (krvne pretrage, EKG) nisu potrebne, jer je operacija potpuno beskrvna i radimo je u kapljičnoj anesteziji. Prije operacije katarakte ili sive mrene potrebno je napraviti detaljan predoperacijski pregled u Poliklinici Bilić Vision. Za vrijeme predoperacijskog pregleda obave se sve pretrage vezane uz oko koje se operira.

Kuhanje nakon operacije katarakte treba izbjegavati dan do dva. Nakon toga moguće je kuhati, ali se preporučuje nošenje zaštitnih sunčanih naočala za vrijeme kuhanja da bi se oko zaštitilo od pare, toplog zraka, prskanja tekućine, itd. Nošenje sunčanih naočala za vrijeme kuhanja potrebno je u periodu od tjedan dana nakon operacije.

Umjetna leća koja se ugrađuje u oko nakon operacije sive mrene ili katarakte je trajna. Ona se smješta iza šarenice u stražnju komoru oka u kapsularnu vrećicu koja je ostatak naše prirodne leće, a koju namjerno ostavljamo u oku da bi pridržavala umjetnu leću koja se ugrađuje u idealnoj poziciji. Umjetna leća se ne treba mijenjati pa ovakva operacija predstavlja trajno rješenje za operiranog pacijenta.

Siva mrena ili katarakta se ne može ponovno razviti. Moguće je međutim da nakon operacije nastane zadebljanje kapsularne vrećice u koju se smješta umjetna leća. To se zove sekundarna katarakta, a može nastati mjesecima ili godinama nakon operacije katarakte ili sive mrene. Zamućenje kapsularne vrećice koje utječe na vidnu oštrinu, odstranjuje se primjenom Yag lasera, a rezultat je trenutačan oporavak vida iza tretmana.

Operacija katarakte gotovo je u cijelosti bezbolna. Zahvat se radi uz korištenje kapljica anestetika, u tzv. kapljičnoj anesteziji. Za vrijeme zahvata koji traje samo 10 minuta, može se osjetiti blaga nelagoda koja kratko traje i brzo prođe, a na nju pacijent bude upozoren. Postoperativni tijek u cijelosti je bezbolan.

Iza operacijskog zahvata pacijent se u Poliklinici odmara 30 minuta i zatim odlazi kući. Pacijentu se ne zatvara operirano oko na odlasku, već se za zaštitu nose sunčane naočale. Od dolaska u Polikliniku pa do odlaska boravi se ukupno oko sat i 30 minuta.

Prva dva tjedna treba biti oprezan u smislu čuvanja oka od infekcije. Operirano oko se ne bi smjelo umivati vodom 7 dana nakon operacije, jer u vodi ponekad ima nečistoća koje mogu inficirati svježu ranu. Ako postoji potreba, oko se može isprati fiziološkom otopinom ili umjetnim suzama. Oko se ne smije trljati niti dirati rukama, a prvih 7 dana potrebno je spavati sa zaštitnim poklopčićem da se operirano oko u snu slučajno ne protrlja rukom. Operirano oko se ne smije izlagati prašini, klima uređajima, ventilaciji, parama, puhanju sušila za kosu, itd. Ne preporučuje se podizanje teških predmeta i saginjanje glavom prema dolje. Razlog je mogućnost povećanja tlaka u oku, koji može dovesti do poremećaja u zarašćivanju operacijskog reza. Gledanje televizije, vožnja i kuhanje dozvoljeni su već nakon jednog do dva dana iza operacije.

Gledanje televizije i čitanje moguće je u najvećem broju slučajeva već nakon dan do dva, iako je subjektivni osjećaj pacijenta da ga oko više ne peče ili ne žulja najbolje mjerilo.

S obzirom da se u Poliklinici Bilić Vision primjenjuje suvremena metoda ultrazvučnog uklanjanja sive mrene, više nije potrebno čekati da mrena sazrije da bi se operirala. To je minimalno invazivan zahvat kojim se radi operacijski rez širine svega 2 do 3 mm. Kad se mrena već dobrim dijelom razvila ili oslabljeni vid ometa kvalitetu života pacijenta, vrijeme je za operaciju katarakte, a da bi se znalo kada je taj trenutak, mrenu treba redovito kontrolirati. Potrebno je napomenuti da je oporavak od operacije tim lakši što je mrena manje uznapredovala pa našim pacijentima savjetujemo da se odluče na operaciju katarakte u što ranijem stadiju njenog razvitka.

Ukoliko je ugrađena jednožarišna leća, naočale za daljinu (TV, vožnja) u pravilu nisu potrebne, međutim potrebne su naočale za čitanje. Ukoliko je osoba imala astigmatizam prije operacije, a nije ugrađena torična leća u oko već obična sferna, pacijent će morati koristiti naočale za korekciju astigmatizma za daljinu i za blizinu. Ugradnjom multifokalne ili progresivne leće u oko dobivate vid na daljinu, srednju udaljenost i blizinu te vam u tom slučaju nikakve naočale nisu više potrebne.

Prirođena mrena (kongenitalna mrena) može biti uočena već po rođenju djeteta. Jako je važno operaciju urođene mrene učiniti što prije u dječjoj dobi radi osiguranja dobrog vida u budućnosti. Što se mrena operira kasnije, rezultati su slabiji, jer oko kroz zamućenu očnu leću ne vidi. Budući da se vid kod djeteta razvija unutar prvih nekoliko godina života, nemogućnost razvoja vida radi zamućene leće (kongenitalna katarakta) učinit će takvo oko slabovidnim. Takvu situaciju (slabovidnost) nije moguće u kasnijoj dobi popraviti nikakvim očnim pomagalima ili operacijama.

Ni starost, niti navedene bolesti nisu kontraindikacija za operaciju katarakte ili sive mrene. To je zbog toga što operaciju katarakte izvodimo uz pomoć kapljične anestezije, a sama operacija kratko traje i ne uzrokuje poremećaj općeg stanja pacijenta. Poznato je naime da je opća ili potencirana anestezija opasnija za pacijenta u toj životnoj dobi od samog operacijskog zahvata. Kako zahvat izvodimo u kapljičnoj anesteziji, većina rizika koje nose takvi oblici opće anestezije izbjegnuti su.

Prilagodba postoji, ali ona nije ista kao prilagodba na naočale. Ovdje se radi o prilagodbi na relaciji oko – mozak, jer je potrebno i do nekoliko mjeseci da bi se vidna oštrina u cijelosti stabilizirala. Pacijent dobro vidi već nakon 1 do 2 tjedna, no određene finese (zablješćivanje, razlijevanje slike pri vožnji noću i slično)b trebaju vremena da bi se povukle. Neke od tih smetnji mogu zaostati i trajno, ali u znatno manjoj mjeri pa dobri rezultati vida nadmašuju manje smetnje koje se mogu javiti povremeno. Zato je ugradnja ovih leća nakon što nestane naša prirodna akomodacija oka (u pravilu poslije 55-e godine života) najbolji izbor za dobar vid u budućnosti.

Oko ne može odbaciti ugrađenu leću jer se radi o umjetnom materijalu, a ne o biološkom prirodnom tkivu. Jednom smještena leća u oko iza šarenice u pravilu traje doživotno. Moguće je da tijekom vremena dođe do zadebljanja kapsule prirodne leće koja se ostavlja u oku prilikom operacije da bi služila kao potporanj umjetnoj ugrađenoj leći. Tada se navedeno zadebljanje uklanja primjenom YAG lasera i omogućava trenutnu rehabilitaciju vida. U ovom slučaju ne radi se o odbacivanju leće, već više o utjecaju operacije i modela leće na kapsulu. Budući da su takve smetnje rješive, većina pacijenata je izuzetno zadovoljna ugrađenom lećom./p>

Kao prvo, treba napraviti kontrolu vidne oštrine, jer se možda radi o neadekvatnim naočalama. Osim toga, mnogi korisnici računala poslije dužeg rada osjećaju zamor dijelom i zbog toga jer je oko „suho“. Mi, naime puno manje trepćemo za vrijeme rada za računalom, što dovodi do sušenja površine oka i zamora prilikom gledanja.

Ovdje se radi o povećanoj podražljivosti mišića koji zatvara očnu duplju te se zbog njegove brze kontrakcije stječe dojam da vjeđa treperi. Takvo stanje nije opasno no ukazuje na zamor oka i na mogući stres.

Mušice pred očima mogu biti prirodni znak starenja oka, tj. staklovine - dijela oka koji se nalazi iza očne leće. Starenjem dolazi do razvodnjavanja iste pa se niti od kojih je građena staklovina njišu pri pokretu oka. Mi to vidimo kao “mušice“, pogotovo ako se gleda u svijetlo nebo, bijelu plohu i sl. Ukoliko je broj tih mušica povećan, obavezan je oftalmološki pregled da bi se isključile neke očne bolest kao npr. duboke upale oka, krvarenja ili odljepljenje staklovine ili mrežnice oka.

Upala vanjske očne ovojnice ili konjunktivitis vrlo je česta pojava. Postoje različiti oblici upale, što ovisi o uzročniku: bakterijski, virusni traumatski ili alergijski konjunktivitis. Svaki od njih ima različiti pristup i liječenje.

S obzirom da se kod dužeg gledanja u ekran javlja zamor oka, preporučuje se nošenje specijalnih naočalnih leća koje štite od umora, bljeskanja, neadekvatnog svjetla itd. Također je važno raditi stanku od nekoliko minuta svakih sat vremena te povremeno kapati umjetne suze radi ovlaživanja oka.

Svrbež oka može biti znak iritacije oka (dim, prašina, suhi zrak), alergije oka na najrazličitije alergene iz zraka, ali i ubod komarca i drugih insekata u vjeđu, ili početak upale (konjunktivitis, ječmenac i sl.) pa je potrebno u takvim slučajevima odmah doći na pregled oftalmologu radi pravovremenog liječenja.

Oči trebaju biti čiste, bez znakova sekreta ili „krmelja“. Pojava krmelja znak je pojačane sekrecije stanica spojnice ili lojnih žlijezda, što može ukazivati ili na početnu upalu oka ili alergijsku reakciju oka. Treba se što prije javiti na pregled oftalmologu.

Pojava „dvostruke“ slike može imati više uzroka. Najbezazleniji je da su nam oslabile naočale pa trebamo pregled oftalmologa koji će prilikom pregleda isključiti da se radi o nečem „ozbiljnijem“. Dupla slika može se javiti i pojavom migrene (glavobolja), koja je tada privremenog trajanja. Dupla slika može se javiti i kod ozbiljnijih bolesti vidnog živca, ili mozga (tumor, krvarenje), što će se razjasniti pregledom i dijagnostikom kod oftalmologa i neurologa.

Grebanje na površini oka može imati više razloga: suhoća oka, iritacija, strano tijelo, predugo nošenje kontaktnih leća tijekom dana, početak konjunktivitisa. Trebalo bi što prije potražiti pomoć oftalmologa.

Kao i na ostali dio organizma, stres utječe i na vid. Uslijed stresa dolazi do glavobolja (migrena) koje mogu izazvati prolazne promjene u vidnom polju: suženje vidnog polja, pojavu točkica ili bljeskova ili zatamnjenje čitave slike. Ukoliko su takve pojave česte, treba pored neurologa što prije posjetiti i oftalmologa.

Često je porast dioptrije genetski određen, no dobrom „higijenom“ vida može se utjecati da porast dioptrije ne bude brz i velik. Učiti i čitati treba uglavnom tijekom dana, jer je naprezanje oka 3 puta veće noću nego danju. Ne treba previše zuriti u ekran računala, a ako to nije moguće izbjeći, onda treba često raditi stanke od po nekoliko minuta te kapati umjetne suze svaka dva sata, jer se kod rada za računalom površina oka pojačano suši, što uzrokuje dodatno naprezanje očiju.

Naravno da je zdrava prehrana dobra za zdravlje očiju, no pojačano jedenje mrkve nema utjecaja na sprječavanje rasta dioptrije.

Sigurno da dugo čitanje ili gledanje u ekran izaziva zamor oka, a kod neregulirane dioptrije i pojačani napor. Sve to vodi k porastu dioptrije ili pojavi dioptrije. Na svu sreću, takva dioptrije nije tako velika pa ako osoba već nema genetsku predispoziciju za visoku dioptriju, zbog računala i čitanja takva dioptrija ipak ostaje manja. (npr. unutar 2,0 dioptrije)

Ne preporučuje se postavljanje „piercinga“ na vjeđe. Razlog je mogućnost infekcije oka. Na taj način Također dolazi do poremećene pozicije vjeđe koja više ne priliježe uz očnu jabučicu onako kako bi trebala pa takav anatomski poremećaj može dovesti do pojave suhog oka i drugih iritacija.

Jedina zaštita je da se što manje boravi u zadimljenim prostorima. Duhanski dim, osim što izaziva sekundarno pušenje, i kod nepušača izaziva iritaciju spojnice oka te suhoću oka što se reflektira crvenilom ili suzenjem. Udisanje nikotina štetno djeluje na krvne žile pa tako i na osjetljive žilice oka.

Veliki i nagli rast dioptrije pokazuje da se s okom nešto ozbiljnije događa pa je odmah potreban kompletan pregled oftalmologa. Nagli rast dioptrije može ukazivati i na pojavu keratokonusa, genetske bolest oka koja u pravilu zahvaća oba oka, a radi se o promjeni oblika rožnice koji se mijenja u stožasti oblik te na stanjenje rožnice koje može imati i daljnje komplikacije.

Takva pojava nije uobičajena, ali nije niti sasvim neobična. Važna je dobra korekcija naočalama ili kontaktnim lećama, što ovisi o tome kolika je razlika u dioptriji. Ljudsko oko, naime, ne podnosi veću razliku od 3,0 dioptrije između jednog i drugog oka pa se naočale ili leće moraju dobro isprobati prije definitivne odluke. Jedno od izvrsnih rješenja za takve oči je lasersko skidanje dioptrije kojim se uklanjaju razlike u dioptrije i omogućuje dobar vid na oba oka.

Razlog suzenja može biti suho oko, upala oka, deformacija donje vjeđe ili začepljenost suznih kanala. Bez obzira o čemu se radi, treba što prije posjetiti oftalmologa.

Oftalmolozi ne preporučuju stavljanje ekstenzija, zbog mogućnosti infekcije lojnih žlijezda i kože vjeđa. Iako se to vjerojatno ne događa često, takve infekcije ipak mogu izazvati probleme s upalom vjeđe i spojnice i potrebu odstranjenja ekstenzija te dužeg liječenja takve upale, koja u konačnici može ponekad ostaviti i ožiljke uz nepravilnost ruba vjeđe.

Prema vrsti materijala, kontaktne leće se mogu podijeliti na „meke“ i „polutvrde“, dok su tvrde - koje su po sastavu plastika bez mogućnosti propuštanja kisika - praktički već izašle iz upotrebe. Prema duljini nošenja leća, meke leće mogu biti dnevne, dvotjedne, ili mjesečne, a one za tromjesečno i godišnje nošenje polako se napuštaju. Razlog je tome što se kraćim nošenjem leća i bržom zamjenom izbjegavaju neke očne bolesti i alergije. Preporučena vrsta kontaktnih leća za nosioca se određuje ovisno o dobi, stanju oka, dioptriji, životnim navikama. Svima se preporuča nošenje mekih kontaktnih leća, jer su ugodnije za nošenje i nema perioda navikavanja, osim kod onih koji imaju visoku cilindričnu ili sfernu dioptriju ili bolest rožnice keratokonus. Takvi pacijenti moraju nositi polutvrde kontaktne leće.

S kontaktnim lećama ne smije se spavati ukoliko leću proizvođač nije deklarirao kao leću za produženo nošenje. Na našem tržištu postoji samo 2-3 vrste mekih kontaktnih leća za produženo nošenje (Day & Night). Takve leće se u pravilu mogu nositi bez skidanja do mjesec dana, iako treba i s time biti oprezan, jer leća ograničava "disanje" rožnice. U slučaju smanjene količine kisika može doći do pojačane vaskularizacije ruba rožnice. Ta pojava je svojevrsno upozorenje da je potrebno smanjiti vrijeme nošenja leća, jer do rožnice ne dolazi potrebna količina kisika.

Ako imate visoku sfernu/cilindričnu dioptriju ili bolest rožnice keratokonus, na žalost nećete moći postići potrebnu vidnu oštrinu s mekim kontaktnim lećama. U slučaju da Vaša dioptrija to dozvoljava, onda je prelazak na meke leće moguć. Prije prelaska s polutvrdih kontaktnih leća na meke, potrebno je napraviti stanku od nekoliko dana, a zatim ponovo napraviti oftalmološki pregled s mjerenjima koja su potrebna za novo „fitiranje“ za meku leću. Koju vrstu meke leće treba odabrati, odlučuje oftalmolog u dogovoru s pacijentom, a vezano uz njegov životni stil i navike.

Ukoliko se dogodi da zaspite na sat-dva, ništa Vam se neće dogoditi ako ste inače uredni u održavanju higijene i u rasporedu nošenja leća. No to ne smije biti praksa, jer se na taj način mogu razviti određene očne bolesti i infekcije. Ako zaspite s lećama, nakon što se probudite izvadite leće i stavite ih u otopinu, a Vi za to vrijeme nosite naočalnu korekciju i pustite oku da se "odmori".

Bilo kakav doticaj meke kontaktne leće s vodom je strogo zabranjen, jer se u vodovodnoj vodi mogu u tragovima pronaći različite bakterije od kojih su neke toliko opasne da mogu dovesti do trajnog gubitka vida. Da bi se mogućnost infekcije svela na minimum, održavajte redovitu higijenu kontaknih leća isključivo otopinama preporučenim od strane svog oftalmologa ili optičara.

Kombiniranje nošenja leća s naočalama je uobičajeno. Svim nosiocima kontaktnih leća se preporuča da nakon cjelodnevnog nošenja po povratku kući skinu leće i ostatak večeri koriste naočalnu korekciju. Na taj način se oko "odmara" i rožnici se dopušta da "diše". U slučaju da osoba stalno nosi naočale, a povremeno stavlja meku kontaktnu leću kod bavljenja sportom, najbolje je odlučiti se za jednodnevne meke kontaktne leće koje nakon korištenja bacate i za sljedeću priliku otvarate novi par leća. Na taj način imate luksuz da ne trebate brinuti o čišćenju, pohranjivanju i ponovnoj upotrebi leća. Potrebno je istaknuti da je kombinacija nošenja naočala i mekih kontaktnih leća lakša za prilagodbu od kombinacije naočala i polutvrdih kontaktnih leća, jer rožnica u tom slučaju treba više vremena da postigne normalnu zakrivljenost, a time i dobar vid.

Nošenje meke kontaktne leće dulje nego što je proizvođač deklarirao nije preporučljivo. U odobrenom periodu meka kontaktna leća omogućit će optimum vida, komfora nošenja i garanciju kvalitete materijala, uz uvjet da održavate redovnu higijenu. Ukoliko zbog nekog razloga morate prekoračiti odobrenu duljinu nošenja leće, neka to bude najviše do tjedan dana, uz pojačanu higijenu meke kontaktne leće.

Meke kontaktne leće proizvode se i za rješavanje problema s astigmatizmom. To je tzv. meka torična leća koja se mora posebno „fitirati“, a podliježe istim pravilima održavanja i nošenja kao i „obična“ meka kontaktna leća. One su odličan izbor kod pacijenata koji imaju cilindričnu dioptriju do 2,25 cilindra. Pacijentima koji imaju veću cilindričnu dioptriju od navedene, propisuju se polutvrde leće, jer im jedino one mogu dati maksimalnu moguću vidnu oštrinu.

Šminku uvijek nanesite nakon aplikacije kontaktnih leća. Prednost tog postupka je što ćete bolje vidjeti te Vam se neće dogoditi da zamrljate leću šminkom ili razmažete make-up. Također je isključena mogućnost da čestice kozmetike završe između leće i rožnice, što bi uzrokovalo neugodnu iritaciju oka. U slučaju da se to dogodi, najbolje je skinuti leću te ju temeljito očistiti prije ponovnog stavljanja u oko.

Nije potrebno koristiti posebnu šminku ako ste nosioc kontaktnih leća. No dugotrajno nošenje leća i posebno dugotrajan rad za kompjuterom izaziva suhoću površine oka pa je uputno povremeno ukapati umjetne suze koje će dobro doći svima, a pogotovo onima čije su oči posebno osjetljive.

Najbolja meka kontaktna leća je ona koja se najkraće nosi, a to je jednodnevna kontaktna leća. Takva leća se ujutro stavi na oko, a navečer baci. Nema čišćenja leće niti opasnosti od razvoja infekcije ili alergije. Danas su i cijene takvih leća - obično ih je 30 komada u kutiji - vrlo povoljne. Ukoliko već nosite dvotjednu ili mjesečnu leću, treba imati na umu da je ključ uspjeha nošenja kontaktnih leća dobra higijena koja počinje temeljitim pranjem ruku, čišćenjem leće i čišćenjem kutijice u kojoj se leća čuva.

Takvo čišćenje kontaktne leće je strogo zabranjeno, jer u slini i u ustima ima mnogo bakterija koje se prenesu na leću, a zatim i na oko. Takve bakterije kojima nije mjesto na površini oka, dovode do bakterijske infekcije, a može se razviti i čir rožnice. Da bi se mogućnost infekcije svela na minimum, održavajte redovitu higijenu kontaknih leća isključivo otopinama preporučenima od strane svog oftalmologa ili optičara.

S mekim kontaktnim lećama na očima ne smijete ulaziti u jezero, more, bazen, pa čak ni tuširati se, jer voda koja nas okružuje nije sterilna pa meka leća služi kao izvrsna podloga za razvoj infekcije oka. Ukoliko ipak idete u more s kontaktnom lećom, neka to bude jednodnevna kontaktna leća koja se po izlasku iz vode mora odmah skinuti s oka i baciti. Ako ronite s lećama, vrlo je velika mogućnost da će vam leća ispasti iz oka. To možete prevenirati nošenjem maske za ronjenje preko leće.

Žuta pjega je područje na očnoj pozadini odgovorno za centralni vid i izuzetno je bitno jer su tu najgušće stanice odgovorne za oštrinu vida (čunjići i štapići). Sve promjene koje se tu događaju imaju veliki utjecaj na oštrinu centralnog vida – čitanje i raspoznavanje boja.

Vlažna forma makularne degeneracije znači da je došlo do pojave tekućine ili krvi u području žute pjege, a manifestira se naglim padom vidne oštrine. Neophodno je brzo započeti s liječenjem radi sprječavanja nepovratnog gubitka vida.

Suha degeneracija žute pjege je najčešća forma kod koje dolazi do pojave žućkastih nakupina te s vremenom do odumiranja i promjena stanica retinalnog pigmentnog epitela. Tijekom godina suhi oblik napreduje sporo, postepeno smanjujući vidnu oštrinu.

Makularna degeneracija se u pravilu ne može izliječiti. U suhoj formi daje se vitaminska terapija za koju se smatra da usporava napredovanje promjena. Vlažnu formu liječimo injekcijama u oko koje sadrže lijek (anti VEGF) koji sprečavaju rast novostvorenih krvnih žila i smanjuju otečenost makularnog područja.

Smatra se da razvoj makularne degeneracije ima genetsku podlogu. Postoje dodatni faktori rizika na koje se može utjecati, a koji bi mogli odgoditi pojavu degeneracije - povišen krvni tlak, pušenje, prekomjerna izloženost UV zračenju, slabost mikrocirkulacije i nedovoljno antioksidansa u prehrani.

Avastin (bevacizumab) je lijek koji pripada u skupinu anti VEGF lijekova koji se koriste za sprječavanje rasta novostvorenih krvnih žila i smanjivanje edema žute pjege. Primjenjuju se injekcijom direktno u oko, najčešće nekoliko puta u razmaku 3-4 tjedana i dovode do smanjenja napredovanja vlažne forme degeneracije žute pjege te do poboljšanja vidne oštrine.

Dijabetička retinopatija je bolest očiju uzrokavana šećernom bolešću i predstavlja oštećenje malih krvnih žila mrežnice koje pucaju, krvare i dovode do promjena i u centralnom i u perifernom dijelu mrežnice.

Da, teži oblici dijabetičke retinopatije – ukoliko se ne liječe - vode do sljepoće.

Dijabetička retinopatija, odnosno njezina proširenost, ovisi o reguliranosti same šećerne bolesti. Nereguliran šećer u krvi te velike oscilacije šećera češće dovode do opasnijih i težih posljedica po vid.

Dobra kontrola šećera u krvi, masnoća i krvnog tlaka pomaže i usporava razvoj retinopatije. Neophodni su redoviti kompletni oftalmološki pregledi minimalno jednom godišnje čak i ako nema simptoma.

Retionopatiju liječimo ovisno o stadiju te o proširenosti promjena. U obzir dolaze laserska fotokoagulacija periferne mrežnice te intravitrealne aplikacije anti VEGF lijekova ili kortikosteroida. Teži, proliferativni oblici retinopatije liječe se operacijom (vitrektomijom) gdje se pokušava spasiti preostali vid.

Glaukom ima nasljednu komponentu, ali nije nužno nasljedan. U slučaju pojave glaukoma u obitelji, potrebno je češće kontroliranje očnog tlaka te dodatna glaukomska obrada - pretraga vidnog polja i OCT.

Povišen očni tlak ne znači nužno da imate glaukom. Glaukom je oštećenje vidnog živca koje je često povezano s povišenim očnim tlakom, no očni tlak ne mora nužno biti povišen. Postoje i pacijenti s povišenim očnim tlakom koji ne uzrokuje oštećenje vidnog živca. Takvo stanje se naziva okularna hipertenzija i zahtjeva redovito kontroliranje.

Ne, povišeni krvni tlak nije u direktnoj povezanosti s očnim tlakom. Čak češće, ozbiljnija oštećenja vidnog živca u pacijenata s glaukomom povezana su s niskim krvnim tlakom i smanjenom perfuzijom očnog živca.

Aureole mogu nastati zbog različitih promjena na rožnici - jedna od njih je i edem rožnice koji može nastati zbog akutnog povišenja očnog tlaka, međutim i refrakcijske greške mogu uzrokavati slične fenomene. U svakom slučaju, preporučuje se učiniti pregled i kompletnu oftalmološku obradu.

Glaukom najčešće ne boli i nema simptoma. Ponekad može biti osjećaj pritiska oko očiju, pojačana osjetljivost na svjetlo te pojačano suzenje. Nažalost, najčešće nema gotovo nikakvih simptoma, zbog čega se često glaukom naziva tihim ubojicom vida. U slučaju kada je očni tlak izrazito povišen može nastati crvenilo oka, glavobolja pa čak i mučnina s povraćanjem.

Glaukom se ne može izlječiti, može se kontrolirati i spriječiti gubitak vida i sljepoća. Cilj liječenja glaukoma je očuvanje vida koje se postiže snižavanjem očnog tlaka. Sniženje očnog tlaka se provodi kapima koje se ukapavaju u oko jednom ili više puta dnevno.

U početku bolesti, glaukom nema očnih simptoma koji bi pacijenta upozorili na gubitak vida. Upravo zbog toga glaukom treba ciljano tražiti. Zbog toga se preporučuje jednom godišnje posjet oftalmologu i provjera očnog tlaka. U kasnijem tijeku bolesti dolazi do suženja vidnog polja.

Napredovanjem keratokonusa može doći do pojave hidropsa (zamućenja centralnog dijela rožnice uslijed prodiranja očne vodice) te time do ozbiljno narušene vidne oštrine. Ponekad je jedino rješenje za očuvanje vidne oštrine presađivanje rožnice.

Keratokonus je degenerativna bolest rožnice oka gdje dolazi do strukturnih promjena unutar same rožnice zbog čega ona poprima oblik stošca. Često se dijagnosticira upravo u adolescenciji, a vrhunac doseže u dvadesetima. Najčešće postoji i genetska predispozicija.

Keratokonus najčešće počinje s blagim astigmatizmom u adolescenciji. Tijek bolesti je progresivan i neophodno je nošenje kontaktnih leća za stabilizaciju rožnice. Nekim pacijentima vid ostaje stabilan godinama, a drugima se brzo pogoršava - međutim kod većine pacijenata progresija prestane nakon dvadesetak godina.

Keratokonus u pravilu zahvaća oba oka, većinom asimetrično i rijetko istog inteziteta u obje rožnice. Ponekad se razvije na drugom oku tek za par godina.
10-15% keratokunusa napreduje do ozbiljnog stanjenja rožnice, kada je potrebna transplatacija.

Veliki postotak pacijenata bude duži period stabilan uz nošenje polutvrdih kontaktnih leća.

U ranim fazama mogu se prepisati meke kontaktne leće. Međutim, kako bolest napreduje, neophodno je prijeći na tzv. polutvrde leće koji daju bolju vidnu oštrinu i usporavaju progresiju keratokonusa. U težim slučajevima postoje specijalizirane leće za keratokonus s posebnim zakrivljenostima i strminama koje mogu pružiti veću udobnost i bolju vidnu oštrinu.

Meke kontaktne leće su ponekad dovoljne za ispravljanje vidne oštrine u početnim fazama, međutim ako keratokonus napreduje, smanjuje se i udobnost i vidna oštrina pa meke leće postaju neadekvatne.

Cross linking je metoda stabilizacije rožnice i zaustavljanja progresije keratokonusa. To je fotooksidacijska metoda zračenjem UVA-svjetlošću gdje se stabiliziraju molekule u rožnici. Postupak je potpuno bezbolan.

Ne, keratokonus je kontraindikacija za operacijsko skidanje dioptrije, jer može doći do pogoršanja vida i zamućenja rožnice.

Dijete treba uputiti u strabološko-pleoptički kabinet gdje će se u potpunosti izmjeriti otklon oka te uputiti u daljnje mjere liječenja. Preporučujemo Bolnicu za dječje bolesti u Klaićevoj ulici u Zagrebu kao referentno mjesto za korekciju strabizma kod djece do 10. godine života.

Jesu, strabizam je grčki naziv za škiljavost.

U toj dobi operativno liječenje strabizma dolazi u obzir više iz esteskih razloga, a dobrim prijeoperacijskim pregledom te individualnim nalazom oka može se preporučiti optimalno rješenje. U toj životnoj dobi, operacijom strabizma ne može se korigirati eventualna slabovidnost.

Ovisno o stupnju otklona oka te dioptrijskom nalazu, djetetu se prepisuju naočale, okluzije te vježbe za oko, a u slučaju većeg otklona preporuča se operacija. U slučaju pojave strabizma već nakon 1 god života, dobro je napraviti prvi oftalmološki pregled gdje će utvrditi optimalni režim liječenja.

Strabizam - škiljavost, razrokost, "bježanje oka" – je pojava kada oči ne stoje paralelno nego postoji otklon u određenom smjeru. Ako je otklon prema unutra (prema nosu), nazivamo ga konvergentni strabizam, ako je otklon prema van, govorimo o divergentnom strabizmu. Kod male djece strabizam je najčešće posljedica nekorigirane refrakcijske greške oka, najčešće uslijed dalekovidnosti, nešto rjeđe kratkovidnosti, te različite dioptrije na oba oka. Kod odraslih češće se radi o posljedicama paralize jednog ili više očnih mišića i tada to nazivamo paralitički strabizam, a otklon je različit u raznim smjerovima pogleda.

Strabizam se treba dijagnosticirati i liječiti što ranije da bi se spriječio nastanak slabovidnosti oka te poremećaja stereo-vida.

Bradavica na vjeđi predstavlja dobroćudnu izraslinu koju je moguće odstraniti na nekoliko načina: elektrokoagulacijom, kirurški i laserom. Bez obzira na metodu koja ovisi o veličini i poziciji bradavice, daje se lokalna infiltracijska anestezija, koja omogućuje bezbolan zahvat. Oporavak je vrlo brz, praktički unutar nekoliko dana.

Uvijek se može pokušati izlječenje ječmenca antibiotskim kapima i mašću kroz nekoliko dana. Ponekad se upala lojne žlijezde vjeđe (ječmenac) povuče na takvu terapiju, no ponekad prijeđe u kronični oblik (halacion) koji se onda mora kirurški odstraniti. Ovakve upale lojnih žlijezda vjeđe povezane su s bakterijskom infekcijom pa je uputno dobro paziti na higijenu ruku ili šminke kada dolaze u kontakt s očima.

Starenjem, pod utjecajem sunca ili genetskim nasljeđem može doći - bilo u srednjoj životnoj dobi ili kasnije - do značajnijeg opuštanja kože vjeđa, pa je estetski dojam loš. Također, ukoliko je opuštanje kože značajno razvijeno, opuštena koža gornje vjeđe može dijelom zaklanjati i vidno polje. Radi se o kirurškom zahvatu gdje se osim kože odstranjuje i suvišno masno tkivo. Zahvatom se „otvara“ pogled, podmlađuje izgled, a sve se radi u lokalnoj infiltracijskoj anesteziji. Oporavak je brz, praktički unutar tjedan dana.

Nije preporučljivo šminkanje nakon operacije gornje vjeđe sljedećih tjedan dana. Tada se odstranjuju konci s kože te je potrebno još jedan period masirati operativno područje s ciljem sprječavanja nastanka ožiljka. Ukoliko je područje suho, osoba se može našminkati već nakon 8-10 dana.

Nakon operacije blefaroplastike, dobri postignuti rezultati u pravilu traju nekoliko godina, a nekad se dobar rezultat zadrži i desetak godina. Operacija podizanja vjeđa može se ponoviti nakon par godina ukoliko je u tom periodu ponovo došlo do opuštanja kože.

Nakon odstranjenja bradavice s vjeđe, bolovanje u pravilu nije potrebno ukoliko osoba radi uredski posao. Ukoliko su radni uvjeti u prašini, tada se preporučuje par dana poštede od rada radi sprječavanja izlaganja operiranog područja takvim uvjetima, tj. pojavi infekcije operiranog područja.

Ječmenac je upala lojne žlijezde na vjeđi, a uzrokovan je prodorom bakterija u lojnu žlijezdu vjeđe. Bakterije mogu prodrijeti s okolne kože vjeđa, preko prljavih ruku, zagađene šminke. Osobe koje boluju od šećerne bolesti sklonije su češćoj pojavi ovakve infekcije vjeđa.

Posebna priprema nije potrebna, jer se zahvat radi u lokalnoj infiltracijskoj anesteziji. Prije zahvata operater posebnim markerom crta na vjeđi područje koje će biti operirano, a zatim anestezira to područje. Dobro je uvijek - radi usporedbe - pred operaciju napraviti fotografiju izgleda očiju i vjeđa, te također u istoj poziciji napraviti fotografiju sedam dana nakon operacije. Na taj se način izvrsno vide postignuti rezultati u korekciji izgleda vjeđa.

Zbog primjene anestezije, sam zahvat blefaroplastike je bezbolan. Zahvat traje oko 1 sat po vjeđi i nakon operacije pacijent odlazi kući. Taj dan je važno da se operirano područje hladi uz pomoć vrećica gela koje je moguće ohladiti. Time se sprječava dodatno krvarenje, edem i nastajanje hematoma pa se omogućuje nesmetano priljubljivanje reza i brzi estetski efekt.

Oporavak traje 7-14 dana. U pravilu nakon skidanja šava (sedmi postoperativni dana) završena je prva faza postoperacijskog oporavka. Osoba može ići raditi. No još jedan period može biti potrebno mazati i masirati operirano područje s ciljem sprječavanja nastanka ožiljka.