Poliklinika Bilić Vision

 

Uncategorized

Pristajem na elektroničku privolu u kojoj dopuštam da me se kontaktira putem e-maila i/ili kontakt broja u svrhu naručivanja na pregled.

Pristajem na elektroničku privolu u kojoj dopuštam da mi šaljete Newsletter s obavijestima o popustima, novostima i stručnim člancima iz oftalmologije.

Odaberite jednu ili više kategorija o kojima želite biti informirani putem našeg Newslettera. Saznajte prvi novosti, savjete i akcije u Poliklinici Bilić Vision.
SVE NAVEDENO
DALEKOVIDNOST
KRATKOVIDNOST
ASTIGMATIZAM
STARAČKA DALEKOVIDNOST (POSLIJE 40-e GODINE ŽIVOTA)
LASERSKA KOREKCIJA VIDA
KONTAKTNE LEĆE
SIVA MRENA
GLAUKOM – BOLEST POVIŠENOG OČNOG TLAKA
DIJABETES I OKO
STRABIZAM
KERATOKONUS
OČNE UPALE I INFEKCIJE
MAKULARNA DEGENERACIJA
ESTETIKA LICA

LJUDSKO OKO – funkcije i vid

Često se ljudsko oko uspoređuje s fotoaparatom. Zato jer i fotoaparat i ljudsko oko kroz leće sažimaju, fokusiraju i prenose svjetlost. na taj način prikazuju, odnosno stvaraju sliku okoline koju gledamo. Može se reći da je razlika u mjestu proizvodnje. odnosno, u fotoaparatu se slika stvara na filmu, a u ljudskom oku se slika stvara na mrežnici.

ljudsko oko
Oko je građeno od pomoćnih i glavnih dijelova. U pomoćne dijelove oka se ubrajaju očne vjeđe, trepavice, obrve, suzne žlijezde i očni mišići. Gornja i donja očna vjeđa štite oko od ozljeda, sprječavaju ulaz nečistoća te vlaže oko pomoću suza. Obrve sprječavaju slijevanje znoja, a trepavice također kao i vjeđe, sprječavaju ulaz nečistoća u oko. Suzne žlijezde se nalaze s unutarnje strane gornje vjeđe te izlučuju suze koje djeluju antibakterijski te vlaže i čiste oko. Dakako, očni mišići zaduženi su za mogućnost pokretanja oka u svim smjerovima.

Glavni dijelovi oka

Leća

Dio oka koji se nalazi iza šarenice, a koji lomi i fokusira zrake svjetlosti. Kroz leću se projicira vidna slika. Očna leća je prozirna i s obje strane ispupčena prema van (bikonveksna). Poput rožnice, nema krvnih žila. Što se tiče debljine očne leće, ona ovisi o akomodaciji. Akomodacija je sposobnost oka da gleda na različitu daljinu, odnosno prilagođavanje oka na daljinu i blizinu. S ljudskom starošću, stari i očna leća što nosi određene pojave. Leća sa starošću prvenstveno gubi elastičnost, što znači da gubi mogućnost gledanja na blizinu te dolazi do tzv. staračke dalekovidnosti. Često se dogodi da leća sa starošću krene gubiti i prozirnost što dovodi do zamućenja očne leće – katarakte ili sive mrene.

Šarenica (lat. iris)

Prednji dio srednje očne ovojnice koji kontrolirano propušta svjetlost. Šarenica je obojeni dio oka oko zjenice, stoga je specifična po pigmentu koji određuje boju oka. Boja očiju ovisi o količini pigmenta u šarenici, stoga šarenica s manje pigmenta označava svijetlije oči, dok više pigmenta označavaju tamnije oči. Ukoliko poželimo ponekad promijeniti boju očiju, možemo se poslužiti kontaktnim lećama u boji. Šarenica je autentična poput otiska prsta ili DNA i ne može se kopirati te se zato sve češće koristi kao pristupna šifra k nekim strogo čuvanim alarmnim sistemima i slično.
boja očiju

Zjenica (lat. pupilla)

Otvor kroz koji svjetlost prodire u unutrašnjost oka. Zjenica ima mogućnost adaptacije – prilagodbe na količinu svjetla, odnosno širenje i skupljanje zjenice. S obzirom na niti autonomnog živčanog sustava u zjenici, zjenica se širi na određene senzacije poput straha. S druge strane zjenica se sužava kada želimo nešto pogledati izbliza i fokusiramo sliku.

Žilnica (lat. choroidea)

Najveća od triju ovojnica očne jabučice kroz koju prolaze krvne žile. Žilnica je stražnji dio srednje očne ovojnice koji sadržava krvne žile i spletove kapilara koji dovode hranjive tvari do očne jabučice. S vanjske je strane elastično povezana s bjeloočnicom, dok je s unutarnje strane čvrsto povezana s vidnim dijelom mrežnice.

Bjeloočnica (lat. sclera)

Vanjska svijetla opna oka ispod vjeđe (za razliku od zjenice i šarenice po kojoj se imenuje boja oka). Bjeloočnica je najveći i neproziran dio vanjske očne ovojnice izgrađen od vezivnoga tkiva, koji sprijeda prelazi u rožnicu, a u blizini stražnjega pola očne jabučice kroz njega prolazi vidni živac

Rožnica (lat. cornea)

Prednji prozirni i ispupčeni okrugli dio bjeloočnice koja lomi zrake svjetlosti koje ulaze u oko. Rožnica nema krvne žile kako bi protok svjetlosnih zraka bio omogućen.

Očne komore (lat. camerae bulbi)

Pripadaju sadržaju očne jabučice i ispunjene su očnom vodicom. Poznatije su kao očne sobice. Razlikujemo prednju i stražnju očnu sobicu. Prednja očna sobica je s prednje strane omeđena rožnicom, a sa stražnje strane šarenicom i lećom, dok je stražnja očna sobica s prednje strane omeđena šarenicom, a sa stražnje strane staklastim tijelom.

Cilijarno tijelo (lat. corpus ciliare)

Poznato i kao zrakasto tijelo. Središnji dio srednje očne ovojnice koji se sprijeda nastavlja u šarenicu, a straga pruža do nazubljene crte gdje prelazi u žilnicu. Cilijarno tijelo producira očnu vodicu koja u prekomjernom izlučivanju može dovesti do povišenog očnog tlaka.

Mrežnica (lat. retina)

Unutarnja opna očne jabučice koja prima svjetlosne podražaje te je stoga dio oka koji je osjetljiv na svjetlo. Sadrži fotoreceptore, odnosno osjetilne stanice za vid. Fotoreceptori se sastoje od čunjića i štapića. Čunjići su zaslužni za razlikovanje boja, dok je funkcija štapića sposobnost gledanja u mraku.

bistar vid

Vidni živac (lat. nervus opticus)

Sastoji se od 1,2 milijuna izdanaka živčanih stanica, odnosno aksona. Stvaraju ga živčana vlakna od nakupine živčanih stanica mrežnice. Vidni živac prenosi podražaje od mrežnice oka do mozga. Oštećenjem vidnog živca može doći do sljepoće.

Žuta pjega (lat. macula lutea)

Odgovorna je za oštrinu vida. Žuta pjega je polje u stražnjemu dijelu vidnoga dijela mrežnice u čijem je središtu jamica koja sadržava isključivo čunjiće. Jedna od najbitnijih struktura u oku. Odgovorna je za čitanje, gledanje televizije, prepoznavanje lica…

 

Kako nastaje slika u oku – vid?

ljudsko okoKada bismo opisali slow motion nastajanja slike u ljuskom oku, to bi izgledalo ovako:

Mrežnica omogućuje široko vidno polje te se nalazi u stražnje dvije trećine oka. Kako bi vid bio potpuno jasan, svjetlosne zrake moraju pasti točno na mrežnicu. U protivnom, ukoliko zrake padaju ispred ili iza mrežnice dolazi do zamagljenog vida (kratkovidnosti ili dalekovidnosti).

U mrežnici zraka svjetlosti pada na osjetilne stanice, odnosno fotoreceptore koje čine prvu živčanu stanicu vidnog puta. U tim osjetnim stanicama svjetlosna energija se procesuira u fotoelektrični podražaj, a slika koja pada na mrežnicu se kodira u signale i šalje u mozak putem vidnog živca.

Svako oko posebno odašilje u mozak obrnutu i drugačiju sliku. Slika se u mozgu ispravlja te na temelju podataka dobivenih iz oba oka, stvara se jedinstvena slika.

[JESTE LI ZNALI?] da osjetilom vida primamo oko 90% informacija o okolišu? Informacije o veličini, obliku, položaju i boji predmeta koji nas okružuju prenose se putem svjetlosti.

Kakva je vaša vidna oštrina? Za detaljan oftalmološki pregled možete se naručiti putem naše kontakt forme: ONLINE NARUČIVANJE ZA PREGLED ili na broj telefona: +385 1 4678 444.

Send to WhatsApp Send to Viber

Prethodni postovi

Tagovi

Prikaži sve tagove

Kontakt podaci

Telefon: +385 1 4678 444
Fax: +385 1 4678 555

Mobitel: +385 99 216 4561

Radno vrijeme:
Od ponedjeljka do petka
od 08:00-20:00h

Gdje se nalazimo?

Adresa:
Ksaverska cesta 45, 10000 Zagreb

Ksaverska cesta 45, 10000 Zagreb

* kliknite na kartu za uvećanje

Pratite nas putem...

  • facebooka
  • twittera
  • youtube-a
  • Instagram

Newsletter! Informirajte se...


Pristajem na elektroničku privolu u kojoj dopuštam da me se kontaktira putem e-maila u marketinške svrhe.

Unesite pravilnu e-mail adresu na koju želite primati naš newsletter i kliknite na gumb “Prijava”.

* Provjerite u spam ukoliko ne primate naš newsletter